Osnovna škola Mikleuš

Šesti je razred odradio e-lektiru kao korisnu internetsku stranicu koja ne sadrži samo lektirne naslove kao cjelovite verzije online, nego i niz pratećih sadržaja kao npr. zvučni zapisi lektirnih naslova, bilješke i biografske podatke o autorima, kategorije književnih žanrova/vrsta i dr. Prateći sadržaji na stranicama e-lektire (http://lektire.skole.hr/) bit će nam jako korisne kad odrađujemo lektiru.


Učenica 6. razr. pretražuje stranice e-lektire Priče iz davnine
Ivane Brlić-Mažuranić

Doznali smo da se stranice e-lektire još nadopunjavaju, tj. da nisu pohranjeni baš svi lektirni naslovi za osnovnu i srednju školu, a razlog zato su autorska prava, tj. zakon i pravo na intelektualno vlasništvo. Uočili smo da većina trenutačno pohranjenih naslova/djela na stranicama e-lektire ima slobodan status autorskih prava, zato što se većinom radi o naslovima iz prve polovine 20. i 19. stoljeća ili još ranije.

Autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti. Pregovori s autorom i/ili nakladnikom o dopuštenju umnožavanja i distribucije naslova/djela koja još spadaju pod autorsko pravo mogu biti dugotrajni jer se radi i o aspektima financijske naknade za autora i/ili nakladnika.

S nastavnim sadržajima iz knjižnično-informacijskog područja za  3. razr. proputavili smo od autora do čitatelja i odradili na primjerima iz fonda knjižnice ključne pojmove: knjiga, naslov, hrbat, autor, ilustrator, prevoditelj.

Imali smo još vremena uočiti jednu dječju enciklopediju (Dječja enciklopedija: prva ilustrirana enciklopedija, Rijeka, 2000) i zapamtili smo da za razliku od lektirnih naslova enciklopediju ne čitamo obvezno od prve do zadnje stranice, nego pretražujemo po abecedi ili po predmetima dok ne nađemo što nas zanima.

S nastavnim sadržajima za 4. razr. smo se u potpunosti uklopili u ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige koji je posvećen enciklopedistici:

Enciklopediju (iz grčkog ἐγκύκλιος παιδεία, egkýklios paideía, hr. ''krug znanja'' ili "sveobuhvatno znanje", kasnije francuski 'encyclopédie') u modernijem smislu shvaćamo kao mjesto na kojem se može naći sveobuhvatno znanje.

Hrvatski opći leksikon iz 1996. god. objašnjava riječ enciklopedija kako slijedi: ''…djelo koje daje sažet, sustavan pregled (po abecedi odrednica, ključnih riječi ili po predmetima) svih grana ljudskog znanja, ukupne ljudske teorijske i praktične djelatnosti (opća, univerzalna enciklopedija) ili njezine pojedine grane (stručna ili specijalna enciklopedija)…''

Hrvatski humanist, reformatorski pisac i teolog, Pavao Skalić (1534.-1575.) je među prvima rabio riječ enciklopedija u današnjem smislu. Njegova je 1559. god. na latinskom jeziku obavljena knjiga ''Encyclopaediae, seu orbis disciplinarum, tam sacrarum quam prophanarum, epistemon" (hr. Enciklopedija ili znanstveni priručnik sustava nauka, koliko svetih toliko svjetovnih) bila vjerojatno prva knjiga uopće koja je imala riječ ''enciklopedija'' u naslovu.

Pavao Skalić (latinizirano Paulus
Scalichius, 1534.-1575.)


Naslovna stranica enciklopedije Pavla Skalića iz 1559. god.

Tko želi više saznati o Pavlu Skalić, neka pogleda na internetskim enciklopedijama, npr.:

http://www.enciklopedija.hr (Hrvatska enciklopedija)

odn. direktna poveznica:

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56372

U 18. stoljeću skupina većinom francuskih filozofa izradila je prvu modernu enciklopediju koja je izašla u 17 svezaka: Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné des sciences, des arts et des métiers, par une société de gens de lettres  (hr. Enciklopedija ili razumski rječnik znanosti, umjetnosti i obrta, sastavljen od udruge učenjaka). Glavni urednici takozvane Francuske enciklopedije bilu su Denis Diderot (1713.-1784.) i Jean le Rond d'Alembert (1717.-1783.).

Jedna unutarnja stranica iz takozvane Francuske enciklopedije iz
18. stoljeća

Učenici su 4. razr. uočili tijekom nastavnog sata enciklopedije u klasičnom, papirnatom obliku i enciklopedije na internetu (hrvatsko govorno područje). Prvi zadatak je bio samostalno pretražiti papirnatu enciklopediju s natuknicom Isus.

Učenici 4. razr. (uz malu pomoć knjižničara) prvo su pretražili i pronašli u
enciklopediji riječ Isus…

 ...a da se usporedi članak u enciklopediji i u rječniku hrvatskog jezika, dodatni
je zadatak upravo bio pronaći natuknicu ''Isus'' i u rječniku. Uočili smo, da je
članak za Isus u enciklopediji mnogo opširniji nego zapis u rječniku. U enciklopediji
ima i slika Isusa dok u rječniku nema.

Jedan učenik 4. razreda točno je rekapitulirao ''…da ako želimo mnogo o nečemu znati, pogledat ćemo u enciklopediji, a ako nam je dovoljno nešto kraće, pogledat ćemo u rječniku!''

Nakon vježbanja pretraživanja enciklopedije i rječnika hrvatskog jezika u papirnatom obliku, uočili smo da to možemo naći i na internetu, kako enciklopediju na hrvatskom jeziku, tako i rječnik hrvatskog jezika.

Poveznica za rječnik hrvatskog jezika na internetu:
http://hjp.znanje.hr/index.php?show=baza

Poveznica za hrvatsku enciklopediju na internetu:
http://www.enciklopedija.hr/

Hvala na pažnji!