Nakon što smo ponovili pojmove katalog, klasični knjižnični katalozi s pogledom na suvremene knjižnične online-kataloge; autor, naslov, ključna riječ i bibliografski zapis, knjižničar je uputio učenike na internetske stranice škole odn. naše školske knjižnice: http://os-mikleus.skole.hr/skola/knjiznica :

...tu smo tražili i našli rubriku (link-poveznicu) ''Online katalozi gradskih, sveučilišnih i svjetskih knjižnica''. Prvi je zadatak bio otvoriti online katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Uočili smo da ima više mogućnosti pretraživanja kataloga NSK (Nacionalne i sveučilišne knjižnice). Mi smo prvo usporedili jednostavno pretraživanje navedenog kataloga sa složenim pretraživanjem.

Primjer složenog pretraživanja učenik je Martin samostalno izveo. Zanimala su ga pravila nogometa. Kao ključne riječi upisao je u tražilicu ''nogomet'', a kao sljedeći kriterij za složeno pretraživanje kataloga upisao je riječi iz naslova ''pravila''.



Pod ključnom se riječju podrazumijeva riječ koja je uzeta iz naslova ili sadržaja dokumenta/knjige i tako označuje njihov/njezin sadržaj. Riječi iz naslova baš moraju biti riječi iz naslova jednog dokumenta ili knjige.

Za ključne riječi ''nogomet'' Martin je našao 466 zapisa, a za ''pravila'' kao riječi iz naslova našlo se 1509 zapisa u online katalogu NSK. Kao rezultat tj. knjige koje obrađuju ''nogomet'' i ''pravila'' katalog je pokazao 4 zapisa, knjige o nogometnim pravilima. Pogledali smo te zapise i uočili što se podrazumijeva pod bibliografskim zapisom.



Drugi je primjer dao učenik Josip. Zanimalo ga je ugostiteljstvo, odnosno zanimanje konobar. Da pronađemo odgovarajuću stručnu literaturu i da uočimo online kataloge drugih knjižnica, posjetili smo i katalog Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. I ovdje ima mogućnost složenog pretraživanja, ali smo ovaj put koristili jednostavno pretraživanje upisujući pojam ''ugostiteljstvo''.

Pronađeno je 113 zapisa i, zanimljivo, na lijevoj strani radne površine kataloga Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek odmah se automatski razvrstavaju pronađeni zapisi (knjige/dokumenti/časopisi) po formalnim kriterijima, kao npr. udžbenici, disertacije, rječnici, serijske publikacije i drugo. Tako se korisniku već na prvi pogled (tj. da se pregledavaju detaljni bibliografski zapisi) olakšava snalaženje u pronađenim kataloškim zapisima.

Pred kraj sata posjetili smo online katalog Nacionalne knjižnice Ujedinjenoga Kraljevstva (British Library). Došli smo do zaključka da, ako znamo da je jedna tema koja nas zanima specifično iz stranog govornog područja za koje nema prijevoda na hrvatski jezik, onda je nužno pretražiti i online kataloge knjižnica odgovarajućeg stranog jezičnog područja tako da se pronađu sadržaji (knjige, dokumenti, kao i tonski zapisi) koji nas zanimaju, koje tražimo. To podrazumijeva da se dotični strani jezik poznaje…

Sažetak:

Online katalozi knjižnica su svrsishodna i suvremena sredstva za dobivanje pregleda što ima fond knjižnice.

Koristimo ih:

1. ako već znamo autora i/ili naslov knjige, želimo provjeriti ima li knjižnica u kojoj smo registrirani kao korisnik dotičnu knjigu koju tražimo (možda je knjiga još posuđena pa moramo čekati dok se vrati, možda naša knjižnica naslov koji tražimo uopće nema i ne želi nabaviti za fond…vidi i dolje pod 3. …

2. online kataloge knjižnica koristimo ako želimo prikupiti odgovarajuće knjige ili bilo koje druge tekstove/dokumente/medije o jednoj temi/predmetu koje nas zanima: to može biti iz osobnih interesa, kao npr. za hobi, ali i za naš stručni rad/usavršavanje! Besplatno dostupni tekstovi na internetu su često samo sažeci i nisu obvezno pouzdani - no ima i pouzdanih besplatnih izvora punih tekstova na internetu, kao npr. e-lektira, Narodne novine ili autorizirane internetske enciklopedije, vidi i: http://os-mikleus.skole.hr/skola/knjiznica/internetske_enciklopedije

3. Postoji međuknjižnična posudba, što znači, ako smo pronašli npr. u online katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek jedan (stručni) naslov kojeg naša mjesna knjižnica nema i neće kupiti za fond, onda pitajte za međuknjižničnu posudbu, za koju se plaća jedna neznatna naknada knjižnici. Međuknjižnična posudba postoji i na međunarodnoj razini, obično tu uslugu nude nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Foto: Dinko Vekić