Osnovna škola Mikleuš

Što je zdravlje?

“Zdravlje” je široki pojam kojeg je teško definirati i kojeg se može tumačiti na mnogo načina. Je li dovoljno da vam liječnik  kaže da ste zdravi ili da ste Vi kao pacijent to rekli doktoru? U idealnom bi slučaju medicina trebala ići u smjeru postizanje simbioze objektivnog dobrog zdravstvenog stanja  i subjektivnog doživljaja, tj. da su ljudi de facto zdravi i da se tako i osjećaju. Iskustvo nam je već pokazalo da se pojam zdravlja ne može shvaćati samo po definiciji Oxfordovoga rječnika – kao “stanje odsutnosti bolesti ili ozljede.” Zdravlje je u većini slučajeva jedno individualno iskustvo vlastitog psihofizičkog stanja, te se često ne može testirati, dijagnosticirati, kalkulirati, izmjeriti ili izvagati. Poznata je činjenica da se ljudi po životno opasnim (smrtonosnim) bolestima ponekad subjektivno osjećaju potpuno zdravo, dok se ljudi bez ikakve mjerljive bolesti jednostavno ne osjećaju dobro! Zato i jest najbolja, poznata definicija Svjetske Zdravstvene Organizacije (SZO), koja  zdravlje opisuje kao jedno “psihičko, fizičko i socijalno blagostanje, a ne samo puka odsutnost bolesti ili slabosti.”

Takva definicija obuhvatno opisuje ključne faktore utjecaja na subjektivno kao i objektivno zdravstveno stanje pacijenata. Lakše je dijagnosticirati zaraznu bolest i dati odgovarajuću terapiju nego ulazit u kompleksnu  sociološku i emocionalnu realnost pojedinca, pogotovo kada se bitni okolni faktori prešućuju ili ignoriraju. Prevencija, dijagnosticiranje te liječenje tegoba vezanih uz psihičko, fizičko i socijalno blagostanje, znatno je teže. Uzroci se često nalaze u  intimnom prostoru  pacijenata o kojem oni ne želi  razgovarati.  Mladim  ljudima često manjka  osjećaj  u kojoj  su mjeri  primarni simptomi usko povezani s njihovom trenutačnom životnom situacijom i okolnim sekundarnim faktorima.

Tako liječnicima opće prakse dolaze mladi ljudi koji se često žale na konkretne tegobe kao što su glavobolja, bolovi u trbuhu, nesanica, opća slabost, križobolja, anksioznosti, te sniženo raspoloženje. Sve su to simptomi koji mogu biti znak ozbiljne bolesti i time opravdaju posjet liječniku. U tim trenucima se ljudi ne osjećaju zdravi te točno mogu opisati svoje simptome. Bkooli me trbuh d pupka! Glava mi puca! Nemam apetita! Nemam energije! Leđa me bole! Nemam volje ni za što!

Kod mladog  pacijenta, većina simptoma i tegoba koji nekada zaista mogu biti indikacija zdravstvenih problema i teških bolesti, mnogo češće su rezultat mnogo banalnijih i bezazlenijih uzroka i faktora. Uzrok za bolove u trbuhu i povezanih probavnih ili gastroenteroloških smetnji  kod većine pacijenata se nađe u krivoj, lošoj ili pretjeranoj prehrani, u tremi od imanentnog ispita ili u emocionalno neriješenim konfliktnim odnosima  s bliskim osobama. Glavobolje su češće radi popijene prevelike količine alkohola, neprospavane noći te nenošenja naočala za vid umjesto zbog tumora na malom mozgu. Leđa bole najčešće radi neredovitog vježbanja, nepravilnog držanje te labavih cipela umjesto zbog prolapsa međukralježničnih diskova. Anksioznost i sniženo raspoloženje su često radi neriješenih sukoba, želja ili misli, a ne zbog  kliničkih psihičkih bolesti.

Zdravstvena briga mladih je medicinsko područje od izuzetne važnosti. Iz razloga što je u velikoj mjeri preventivnog oblika, pravovremena provedba može dovesti do pravog psihičkog, fizičkog te socijalnog blagostanja kao što ga i predviđa SZO.

Smrt u mlađoj dobi se u većini slučajeva može prevenirati! Životni stil je važan u prevenciji kroničnih kardiovaskularnih i metaboličkih, te zloćudnih bolesti koje se pojave u malo kasnijoj životnoj dobi. Seksualno zdravlje je važno radi posljedica kao što su reproduktivni potencijal te zloćudni tumori. Bez emotivnog i psihičkog zdravlja i uravnoteženosti se svaki čovjek može osjećati beznadno i depresivno. Važna je edukacija, potpora i dugoročna motivacija da bi uspjela promocija zdravlja mladog čovjeka.

Što mladi čovjek sam može učiniti da bude zdrav?

• Redovite preglede kod liječnika opće medicine- nađite liječnika koji Vam odgovara, izgradite odnos poštovanja gdje se osjećate sigurnim ispričati i pokazati što Vas muči. Liječnik neće uvijek znati odgovor na svako Vaše pitanje, ali bi trebao imati strpljenje i želju saznati odgovor ili Vas uputiti u pravom smjeru.
• Redovite preglede ginekologa- također uspostavite dobar odnos s liječnikom koji Vam odgovara. Mlade djevojke često imaju puno opravdanih pitanja. Nađite ginekologa koji Vas sluša i u kojeg imate povjerenja.
• Zdrava ishrana- što više jesti sezonsku, raznoliku, svježe skuhanu hranu s velikim udjelom voća i povrća, integralnih žitarica, bjelančevina životinjskog i biljnog porijekla (mahunarke, orašaste plodove i razne sjemenke). Brzu hranu,  hranu iz pekare, grickalice, slatkiše i slatka pića što više izbjegavati!
• Tjelovježba- barem 3-4 puta tjedno po sat vremena (kombinacija kardiovaskularnog i mišićnog treninga). Postoji šarolika ponuda opcija u gradu Zagrebu. Najbolji  je savjet  naći nešto što volite i što ćete raditi na dugi rok.
• Ne pušiti! Ne pušiti! Ne pušiti!- Cigarete nisu više „in“, jako smrde i imaju nevjerojatno loši utjecaj na Vaš novčanik i zdravlje!
• Konzumirajte alkohol u umjerenim količinama, nikada ne piti i voziti!- preveliki unos alkohola uništava metaboličko zdravlje tijela, ljubavne i prijateljske veze i uveliko povećava šansu za rizično ponašanje kao što su nezaštićeni spolni odnos i opasna vožnja automobila.
• Izbjegavati nepotrebni stres- pametno planiranje ispita i drugih obaveza smanjuje napetost i time povezane simptome uzburkanog vegetativnog živčanog sustava kao što mogu biti proljev, lupanje srca, mučnina, anksioznost itd.
• Izgradite zdrave ljubavne i prijateljske veze- poštovanje i iskrenost je temelj svake veze. Kada vidite konačno da je jedna destruktivna, maknite se od nje koliko god bilo bolno na početku.
• Pobrinuti se za dobar, dug i redoviti san- bezbroj tegoba proizlazi iz ove jednostavne stavke.
• Koristite prezervative- uz smanjenje broja spolnih partnera te redovitim liječničkim pregledima, znatno možete smanjiti mogućnost zaraze spolno prenosivim bolestima te tako prevenirati posljedice kao što su infekcije, neplodnost i karcinomi od kojih se može i umrijeti!
• Družite se i imajte veliki broj prijatelja- pokazalo se kao jedan od najvažnijih faktora za dug i sretan život! Biti otvoren novim poznanstvima, idejama i hobijima, jača svaki um i čini nas zdravijima!

učiteljica Barbara Vidović Volenik